Koji je cilj kalcifikacije zemljišta?

Posljedice zakiseljavanja zemljišta

Zakiseljavanje zemljišta dovodi do poremećaja hemijskih, bioloških i fizičkih osobina zemljišta. Kiselost može smanjiti prinos i kvalitet usjeva, a hrana proizvedena na takvom zemljištu može biti kontaminirana teškim metalima poput olova, hroma, kadmijuma i radioaktivnih elemenata.Kiselost zemljišta može se detektovati pomoću indikatora poput promjene boje listova biljaka i rasta specifičnih usjeva kao što je lucerka, koja ne uspijeva na zemljištima sa pH vrijednosti ispod 5.0.

Kalcifikacija zemljišta podrazumijeva dodavanje kalcijum-karbonata kako bi se poboljšala plodnost zemljišta. Krečnjak koji se koristi za kalcifikaciju može biti u različitim formama: fino mljeveni kalcijum-karbonat, laporac, pečeni i gašeni kreč, saturacioni mulj, i dolomit.Najčešći komercijalni nazivi za ove proizvode su: Njival Ca, Kalk…

Vrste kalcifikacije

1. Meliorativna kalcifikacija: Sprovodi se na kiselim zemljištima da bi se smanjila kisjelost i postigao neutralan pH potreban za uspješno gajenje biljaka.
2. Dopunska kalcifikacija: Izvodi se radi nadoknade gubitaka kalcijuma nastalih ispiranjem ili iznošenjem poljoprivrednim prinosima, koristeći manje količine kalcijumovih đubriva.

Vrijeme izvođenja kalcifikacije:

• Ljeto: Najbolje vreme za kalcifikaciju je posle žetve ozimih i ranih jarih usjeva, jer ima dovoljno vremena do sjetve narednih usjeva za aktivaciju kalcijuma.
• Jesen: Povoljno vreme je nakon vađenja šećerne repe i žetve suncokreta, soje, kukuruza, iako je manje idealno za kalcifikaciju.
• Zima: Nepovoljno vreme, osim ako nema snijega.
• Proljeće: Najnepovoljnije vrijeme za kalcifikaciju

Kalcifikacija se najčešće izvodi ljeti na praznim njivama kako bi kalcijum imao vremena da se aktivira do proljeća. Nakon unošenja kalcijuma, njiva treba da miruje do sledeće sezone. Kreč se preporučuje zaorati sa strnjikom radi dobijanja dvostrukog pozitivnog efekta: organsko đubrivo iz strnjike i regulacija kiselosti zemljišta od kreča.

Način primjene kalcifikacije

Za postizanje kalcifikacije na njivi, potrebno je ravnomjerno rasporediti odgovarajući materijal po površini u tiho vrijeme bez vetra. Nakon toga, treba ga dobro zaorati i miješati sa zemljom. Količina krečnog materijala koja se unosi u zemljište zavisi od njegovog pH nivoa, procentualnog sadržaja kalcijuma u materijalu, osobina zemljišta i prisustva organske materije, što se utvrđuje analizom zemljišta.

Uobičajeni materijali za kalcifikaciju uključuju 5-15 tona kalcijum-karbonata, 7-17 tona saturacionog mulja i 2-4 tone kalcijum-oksida. Efekat kalcifikacije traje prosječno 4-7 godina i zavisi od vrste i količine unijetog materijala, tipa zemljišta i klimatskih uslova.

Kalcifikacija ima brojne koristi:

• Smanjenje kiselosti zemljišta
• Smanjenje koncentracije aluminijuma i gvožđa, što umanjuje njihov negativni uticaj, dok povećava dostupnost fosfora
• Poboljšava mikrobiološku aktivnost zemljišta
• Podstiče azotofiksaciju
• Ubrzava razgradnju organske materije
• Unapređuje fizičke, hidrološke i mehaničke osobine zemljišta
• Sprečava pojavu biljnih bolesti poput kile kupusa