Koje su biljke pogodne za pravljenje silaže?

Većina krmnih biljaka može se uspešno silirati, ali neke od njih nemaju dovoljno ugljenih hidrata za formiranje mliječne kiseline. Zbog toga se zelena masa biljaka bogatih proteinima, poput lucerke i drugih mahunarki, često miješa sa kukuruzom ili drugim biljkama bogatim šećerima. Iako lucerka i druge mahunarke predstavljaju dobar izvor biljnih proteina, zbog nedostatka ugljenih hidrata obično se kombinuju sa kukuruzom ili drugim odgovarajućim biljkama.

Krmni sirak je odličan za pravljanje silaže zbog visokog sadržaja šećera, ali se često miješa sa kukuruzom i travnim smješama.

 Krmna repica se obično kombinuje sa kukuruzom u jednakom odnosu, pri čemu se koriste i glave i lišće. 

Suncokret, zbog umjerenog sadržaja šećera, mora se miješati sa biljkama bogatim ugljenim hidratima. Trave, bilo pojedinačno ili u smešama, takođe su dobra osnova za proizvodnju silaže.

Silaža od kukuruza

Kukuruz je najpogodniji usjev za siliranje, bilo samostalno ili u kombinaciji s drugim biljkama. Važno je odabrati odgovarajući hibrid prema regionu i vremenu siliranja, uzimajući u obzir nadmorsku visinu i prinos. Prilikom izbora, treba obratiti pažnju na odnos djelova biljke: klip, koji sadrži najviše energije i proteina, zatim list, pa stabljiku. Rani hibridi imaju najbolji odnos između stabljike, lista i klipa, zatim slede srednje rani, pa kasni hibridi.

Najkasniji hibridi kukuruza daju najveće prinose mase, suve materije i proteina. Veći broj biljaka po hektaru povećava prinose, iako se sa povećanjem broja biljaka neznatno povećava udio stabljike, dok se smanjuje udio klipa. Rani hibridi pokazuju značajan udio klipa pri različitim gustinama sadnje: 40% pri 100.000 biljaka po hektaru, 45% pri 80.000 biljaka i 46,5% pri 67.000 biljaka. Za proizvodnju silaže od mljevenog klipa ili zrna, važno je odabrati hibride sa visokim sadržajem proteina i energije pri 60-65% suve materije. Višeklipni hibridi, koji mogu imati do šest klipova po stablu, značajno povećavaju prinos ukupne mase i količinu hranljivih sastojaka.