Uticaj vremenskih nepogoda na stres kukuruza

Prirodne nepogode poput obilnih kiša, poplava, oluja, grada, suša, mrazeva i ekstremnih temperatura mogu izazvati stres i znatno smanjiti ili uništiti prinos kukuruza. Klimatske promjene će povećati učestalost i ozbiljnost ovih štetnih uticaja, zbog čega je važno razumjeti njihov uticaj na kukuruz.

Niske temperature usporavaju klijanje

Niske temperature znatno usporavaju klijanje, razvoj korijena i rast nadzemnih djelova biljaka kukuruza. Kada temperature vazduha ostanu oko 10 °C tokom 15 dana, klijanci kukuruza teško izlaze na površinu zemljišta. To dovodi do pojave hloroze (žutilo lišća), venjenja i sušenja biljaka. Preživjele biljke su oslabljene, slabo rastu, postaju podložnije gljivičnim bolestima, a ponekad i uginu. Što je zemljište vlažnije i period niskih temperatura duži, to su povrede mladih biljaka veće.Negativni uticaji niskih temperatura se pogoršavaju kod duboke sjetve u hladno zemljište, pa je ključno pažljivo odrediti dubinu sjetve kukuruza prema tipu zemljišta i očekivanim temperaturnim uslovima. Preporučuje se izbor otpornijih hibrida koji efikasnije koriste rezervne materije sjemena pri klijanju, omogućavajući brži rast i razvoj biljaka.

Mrazevi ispod -1°C skroz uništavaju biljku

 Mrazevi su česti tokom proljeća. Slabi mrazevi (do -1°C) ne predstavljaju veliki problem za kukuruz; čak i kada dođe do oštećenja, biljke se brzo oporavljaju ako uslijedi toplo vrijeme. Biljke do visine od 15 cm mogu podnijeti slabe mrazeve, ali one preko 15 cm ne mogu. Jači mrazevi, ispod -1°C, potpuno uništavaju kukuruz. Obično stradaju nadzemni djelovi ili dolazi do velikih oštećenja na listovima. Jesenji mrazevi su štetni za kukuruz ako se dogode dok je biljka još zelena. Oni sprječavaju sazrijevanje zrna, zbog čega klipovi ostaju mekani, a zrno gubi klijavost.

Obilne padavine sklone su "gušenju" korijena

 Kada se nakon obilnih padavina voda zadrži na površini zemljišta, stvaraju se anaerobni uslovi bez prisustva vazduha. U takvim uslovima korijen biljaka ne može da diše i razvija se, što vodi do propadanja biljaka. Da bi se to spriječilo, neophodno je drenirati takva zemljišta kako bi se voda efikasno odvela i poboljšale njihove mehaničke i vodno-vazdušne osobine.

Olujni vjetar i grad uništavaju biljku

Olujni vjetrovi i grad često lome stabljike i poliježu biljke kukuruza, što može značajno smanjiti prinos. Odabir hibrida otpornih na lomljenje stabljika i polijeganje je ključan. Takođe, ove nepogode uništavaju lisnu površinu, dodatno otežavajući uslove za dobar rod. Erozija zemljišta je takođe veliki problem uzrokovan ovim nepogodama, što dovodi do gubitka plodnih slojeva zemljišta i smanjenja njegove produktivnosti.

Za zaštitu zemljišta preporučuju se vjetrozaštitni pojasevi koji smanjuju eroziju, povećavaju vezivanje ugljenika,biodiverziteta i sl. Ovi pojasevi trebaju biti pažljivo planirani, koristeći kvalitetno drveće za sadnju.Pored olujnih vjetrova, eroziju takođe izazivaju obilne padavine, poplave i grad. Povećanje sadržaja organske materije u zemljištu i poboljšanje sposobnosti zadržavanja vode može značajno umanjiti štetne efekte erozije, posebno na nagnutim terenima.

Uticaj suše i visokih temperatura

Visoke temperature dovode do zemljišne suše, jer se vlaga u zemljištu brzo isparava. Istovremeno, može doći do vazdušne suše kada je nedostatak vlage u vazduhu. Korijen kukuruza teško nadoknađuje izgubljenu vodu u takvim uslovima, što dovodi do venenja biljke. Visoke temperature i vazdušna suša mogu smanjiti funkciju polena i oplodnju kukuruza, što direktno utiče na prinos. Ipak, kukuruz je relativno otporan na sušu, posebno tokom prvog dijela vegetacije, u junu i julu.Za ublažavanje štetnih efekata suše, osim primjene odgovarajućih agrotehničkih mjera, ključan je izbor hibrida koji su tolerantni na sušu,među kojima izdvajamo hibride ZP 606 i ZP 666