Crna pjegavost vinove loze- Phomopsis viticola

Crna pjegavost vinove loze, ili Ekskorioza vinove loze, je ozbiljna bolest koja se često ignoriše zbog nedostatka simptoma. 

 Lastari su obično najviše oštećeni u osnovi, što dovodi do njihovog zaokruživanja i lomljenja. Prinos može biti smanjen i za 30% u slučaju jače zaraze, što otežava prvu rezidbu. Prouzrokovač crne pjegavosti je fitopatogena gljiva Phomopsis viticola. Ova bolest napada isključivo vinovu lozu (Vitis vinifera). Crna pjegavost vinove loze, ili kako je poznata kao Ekskorioza vinove loze, predstavlja izuzetno štetnu bolest. Često se njeni simptomi ne primjećuju na vrijeme.Kada se bolest pojavi, lastari su najugroženiji, posebno u donjem dijelu, što može dovesti do njihovog lomljenja. U slučaju ozbiljne zaraze, prinos grožđa može opasti čak i za 30%, što dodatno otežava prvu fazu orezivanja vinove loze.Glavni uzročnik crne pegavosti je fitopatogena gljiva Phomopsis viticola, koja napada vinovu lozu. Očuvanje zdravlja vinograda zahtijeva rano prepoznavanje simptoma i efikasne mere za suzbijanje ove opasne bolesti.

Simptomi crne pjegavosti

Na listovima se prvo primjećuju svijetlozelene kružne pjege sa tamnim centrom, koje postaju žute i otpadaju kod jače zaraze. Na lastarima se najčešće primjećuju na donjim internodijama.Krajem proljeća i početkom ljeta, simptomi postaju još izraženiji na lastarima. Mogu se uočiti tamno ljubičaste nekrotične pjege, izolovane crne kraste, i površinske plutaste strukture koje mogu zahvatiti 1-2 internodije.U jesen, završni simptomi se manifestuju izbjeljivanjem kore lastara, često u obliku ograničenih oaza. U izbijeljenoj kori se tokom zime i narednog proleća formiraju piknidi.

Piknidi su često brojni i uzrokuju podizanje epidermisa, što daje lastaru srebrnastu boju. Micelija iz kore lastara prodire u sekundarnu koru i unutrašnjost drveta, izazivajući trulež i raspadanje kore. Ovo može rezultirati uginućem čitavih izdanaka, zbog čega je bolest poznata u SAD-u kao "Mrtva ruka".

Ciklus razvoja

Ciklus razvoja crne pjegavosti vinove loze počinje zimovanjem u obliku micelije i piknida, koji se nalaze u kori i pupoljcima vinove loze. U proljeće, piknidi se pojavljuju ispod epidermisa lastara i kroz pukotine kore.

U vlažnim uslovima, spore se oslobađaju iz piknida i prenose kišnim kapima na nove lastare i druge djelove biljke. Bolest postaje značajna posebno ako se pojave kišni pljuskovi rano u proljeće kada su lastari dugi 3-10 cm, a temperatura između 5 i 7 ºC, jer su lastari tada slabo razvijeni i veoma osjetljivi. Crna pjegavost se širi na male udaljenosti unutar vinograda, dok se na većim udaljenostima prenosi putem sadnog materijala. Ovaj proces širenja može biti ključan za razumijevanje i kontrolu bolesti u vinogradima.

Suzbijanje crne pjegavosti

Nakon što su zaraženi lastari odstranjeni i spaljeni, važno je ukloniti staru koru sa stabla kako bi se spriječilo širenje bolesti. Preporučuje se primjena zaštitnih sredstava na bazi bakra nakon rezidbe, prije nego što vegetacija počne.U početnim fazama vegetacije, kada se pojave 1-2 lista, preporučuje se primjena protektivnih fungicida poput kaptana i folpeta radi zaštite od bolesti. Takođe, mogu se koristiti sistemični fungicidi na bazi tebukonazola za dodatnu zaštitu od bolesti. Ove mjere su ključne kako bi se osiguralo zdravlje i produktivnost vinograda.