Kako i koje voće se može gajiti u posudama?

Nije tajna da se voće može uzgajati u posudama na balkonu ili terasi. Ovaj način uzgoja je posebno popularan u zemljama sa ekstremnim klimatskim promjenama i vrlo hladnim, oštrim zimama. Kod nas se najčešće praktikuje u stanovima, jer omogućava da se na malom prostoru, poput nekoliko kvadratnih metara terase, stvori mini voćnjak. Takođe, u kućama se voćke često uzgajaju na terasama, a tokom zimskog perioda se unose unutra kako bi bile zaštićene od hladnoće. Na ovaj način, čak i u urbanim sredinama, može se uživati u svježem voću direktno sa terase ili balkona. Ovaj pristup ne samo da štedi prostor, već i omogućava kontrolisane uslove uzgoja, što može rezultirati zdravijim i ukusnijim plodovima.

Prednosti ovog načina uzgajanja

Prednosti ovakvog uzgoja su brojne. Prvo, posude se mogu premiještati, što je velika prednost u odnosu na drveće ukorijenjeno u zemlju. Na taj način, može se osigurati da voćke tokom cijele godine dobijaju optimalne količine sunčeve svjetlosti.Drugo, u posude možete staviti zemlju koja je posebno prilagođena potrebama određenog voća, čime povećavate šanse za dobar rod i veće prinose.Treće, voće uzgajano na balkonu je manje izloženo štetočinama iz okoline, što znači da će biti manje potrebe za tretmanima protiv insekata i bolesti. Međutim, važno je napomenuti da voće u posudama zahtijeva redovnije đubrenje nego ono koje raste u bašti. Tokom toplijih mjeseci, treba svake nedjelje dodati malo organskog hraniva kako bi biljke ostale zdrave i produktivne.
Prednosti uzgoja voća na terasi su te da na malom prostoru možemo imati različite sorte i vrste voćki, zauzimaju malo mjesta, jednostavne su za održavanje, a i branje je dostupno.

Kako pravilno uzgajati biljke na terasi ili u posudama?

Ako imate dovoljno prostora, možete posaditi i malo stablo jabuke, kajsije, trešnje, smokve, nektarine ili kruške. Važno je odabrati patuljastu sortu i koristiti veliku posudu prečnika najmanje 60 cm. Drvene ili kamene posude su bolji izbor od keramičkih koje mogu da popucaju dok se korijenje širi. Plastika takođe nije idealna jer ne pruža dovoljno izolacije od niskih temperatura. Posudu treba postaviti na nekoliko cigli kako bi se spriječilo nakupljanje viška vode na dnu, što može oštetiti korijenje tokom zime.Odabir prave zemlje je ključan za pravilan rast biljke. Različite vrste voća zahtijevaju različite tipove zemlje, pa se prilikom kupovine sadnica treba raspitati e o specifičnim potrebama svakog voća. U rasadnicima rastu u kontejnerima i potrebno ih je samo premjestiti u malo veću posudu, ali ne preveliku jer u prevelikoj posudi razvijaće se korijenje, a vegetacijski dio slabije.Treba izbjegavati presađivanje u doba cvjetanja kako ne bi omeli oplodnju.Kako minijaturne voćke ne rastu bujno, nije ih potrebno presađivati svake godine, dovoljno je svake druge godine. Međutim, iako ne presađujete voćku, potrebno je obogatiti zemlju organskim đubrivom i dopuniti posude kvalitetnim supstratom.

U narednim redovima predstavljamo pet voćnih vrsta koje možete lako uzgajati i održavati, a čiji plodovi će vam pružiti užitak za kratko vrijeme:

Borovnica: Borovnice uspijevaju u gotovo svakom vrtu ako imaju kiselu zemlju i sunčano mjesto. Njihovi plodovi brzo dolaze na berbu. Ovi višegodišnji grmovi tolerišu malo sjenke, ali će dati manje ploda nego na punom suncu. Većini borovnica je potrebna još jedna sorta u blizini za bolji rod, pa je najbolje zasaditi barem dvije sorte iste vrste kako biste osigurali dobru berbu. Borovnice se mogu uzgajati i u kontejnerima, a njihovi plodovi su spremni za berbu dva do četiri meseca nakon cvjetanja, sa punim rodom godinu ili dvije nakon sadnje.

Malina: Maline su jedna od najlakših biljaka za uzgoj u kućnoj bašti. Kada naučite kako da ih gajite, imaćete ovog voća na pretek tokom ljeta. Maline dolaze u dvije kategorije: ljetnje i jesenje. One brzo i snažno rastu, a ako želite da ih držite pod kontrolom, možete ih uzgajati u posudama. Maline sazrijevaju postepeno, pa ćete imati plodove od ljeta do jeseni. Najbolje uspijevaju tamo gdje su duge, hladne zime i duga prohladna proljeća, a obavezna mjera  je i dobro drenirano zemljište.

Jagode: Jagode su višegodišnje biljke iz porodice ruža, koje se vrlo lako gaje. Najbolje uspijevaju na suncu i u dobro dreniranom zemljištu. Prve godine moraju se ukloniti svi cvjetovi kako bi se biljke uspostavile dobar korijenov sistem, a prva berba slijedi godinu dana nakon sadnje. Najveći prinos imaju najmlađe biljke, dok će naredne godine prinos opasti. Jagode možete saditi u bašti ili saksijama.

Smokva: Smokve vole duga, suva i vruća ljeta. Lako se gaje u bašti ili dvorištu, kao i u saksijama. Iako preferiraju toplu klimu, smokve se brzo regenerišu ako se smrznu. Uspijevaju i na našem podneblju, a ukus svježe smokve je neprevaziđen. Smokve lako rastu u posudama jer se dobro prilagođavaju ograničenim uslovima i vole biti vezane korijenom. Počinju da rađaju već prve godine, a plodovi moraju sazrijeti na drvetu prije nego što se uberu. Osim što su ukusne, smokve imaju različita ljekovita svojstva, što ih čini odličnim izborom za svaki vrt ili terasu.

Citrusi: Za uzgoj limuna ili limete u domu, treba izabrati patuljaste, samooprašujuće vrste poput Mejer limuna (Citrus meyeri) ili Kafir limete (Citrus hystrix). Citrusi vole blago kisela zemljišta na bazi ilovače i puno vlage, pa je preporučljivo redovno prskati stabla vodom. Lonac sa citrusima treba postaviti na najsunčanije mjesto, jer im je potrebno 8-12 sati svjetlosti dnevno.