Voćarstvo

Zahtjevi trešnje prema zemljištu

Trešnje mogu uspijevati i na zemljištima koja su siromašnija i pjeskovitija, ali je bitno obezbijediti dovoljno vode i dodavati veće količine organskih đubriva. Sorta trešnje je takođe važna, jer se kalemi na različite podloge.

Autor: Agronom Portal

Maj 16, 2024  16:00

0 91

Trešnja preferira skromna zemljišta koja su duboka, dobro propusna, rastresita, i umjereno plodna. Najbolje rezultate daje na ilovasto-pjeskovitim zemljištima kao što su gajnjače, aluvijalni nanosi, karbonatni černozemi i lakše smonice. Idealna mješavina zemljišta za trešnju je oko 60% gline i 40% pijeska,više od 60% gline nije poželjno. Trešnja ne podnosi hladna, teška, zbijena i vlažna zemljišta, kao ni zaslanjena. Na nepovoljnim zemljištima može pokazati slabiji rast, biti podložna bolestima poput smolotočine i mraza te doživeti probleme kao što su zabarivanje, gušenje korijena i sušenje stabala nakon obilnih padavina.

Može se gajiti i na skeletnim i na pjeskovitim zemljištima uz dovoljno vode i primjenu većih količina organskih đubriva. Veoma je važno na kojoj su podlozi sorte trešnje kalemljene, pa tako podloga divlja trešnja zahtijeva duboka, rastresita, umjereno vlažna i plodna zemljišta. Podloga magriva podnosi suva, karbonatna i manje plodna zemljišta

Najviše joj odgovaraju zemljišta slabo kisele ili neutralne reakcije

Trešnja preferira skromna zemljišta koja su duboka, dobro propusna, rastresita, i umjereno plodna. Najbolje rezultate daje na ilovasto-pjeskovitim zemljištima kao što su gajnjače, aluvijalni nanosi, karbonatni černozemi i lakše smonice. Idealna mješavina zemljišta za trešnju je oko 60% gline i 40% pijeska, a više od 60% gline nije poželjno. Trešnja ne podnosi hladna, teška, zbijena i vlažna zemljišta, kao ni zaslanjena. Na nepovoljnim zemljištima može pokazati slabiji rast, biti podložna bolestima poput smolotočine i mraza te doživjeti probleme kao što su zabarivanje, gušenje korijena i sušenje stabala nakon obilnih padavina.

Trešnji najviše odgovaraju zemljišta slabo kisele ili neutralne reakcije, s optimalnom pH vrednošću od 5,5 do 7,5, ali može uspješno rasti i na nešto nižim pH vrednostima, posebno ako je kalemljena na magrivu.

Za uspješno gajenje trešnje, zemljište treba da sadrži najmanje 2% humusa, 7 mg P2O5 i 20 mg K2O na 100 grama vazdušno suvog zemljišta. Zemljišta sa više od 10% aktivnog kreča nisu pogodna jer može doći do pojave hloroze. Međutim, ako je trešnja kalemljena na divljoj trešnji ili podlozi F 12/1, može tolerisati od pet do 10% aktivnog kreča, dok, ako je kalemljena na magrivu, može tolerisati 12-15% aktivnog kreča. Previše kreča u zemljištu može smanjiti dostupnost bora, bitnog elementa za trešnju.

Iako postoje pojedinačni slučajevi gajenja trešnje na divljoj podlozi, u intenzivnim zasadima se obično ne koristi ova praksa. Divlje trešnje imaju jače razvijena stabla, dajući veći rod po stablu, dugovječnija su i otpornija na sušu. Njihove karakteristike poput bujnosti i otpornosti prema bolestima mogu se prenijeti na nove voćke.

Komentari

Trenutno nema komentara na ovom tekstu...