Povijanje grana kod voćaka

Ova tehnika se koristi zajedno s rezidbom kako bi se održala optimalna forma i poboljšala rodna sposobnost voćaka, posebno u gusto posađenim zasadima i kod intenzivnih sistema uzgoja.

Cilj savijanja grana 

Osnovni cilj je postizanje ravnoteže između vegetativnog rasta i formiranja cvjetnih pupoljaka. Savijanje grana u horizontalni položaj smanjuje  vegetativni rast i postiče formiranje cvjetnih pupoljaka, što rezultira ranijim i obilnijim plodonošenjem.Početak savijanja treba planirati od prve godine formiranja oblika, jer starije grane teže se savijaju i mogu biti oštećene. Idealno vrijeme za savijanje je kada su grane mlade i još nisu odrvenile, obično u periodu kada primarni rast prelazi u sekundarni, između sredine juna i početka jula. Važno je da grane budu savijene pod odgovarajućim uglom, obično između 60 i 80 stepeni u zavisnosti od vrste i sorte voćaka.Savijanje grana treba da bude jednostavan i lak proces kako bi se minimalno oštetile biljke i postigao optimalan rezultat u formiranju uzgojnih oblika i povećanju rodnosti voćaka.

Tehnike savijanja grana

Savijači grana su alati koji se koriste kako bi se promijenio ugao ljetorasta u odnosu na osnovu stabla, posebno kod mladih stabala koja često razvijaju oštar ugao.Mnogi su pokušavali da ručno savijaju grane mladih stabala koristeći kanape, blokove, cigle ili čak flaše sa vodom, ali ove metode često rezultiraju pucanjem grane, posebno tokom jakog vetra. Upotreba savijača je sigurna i ne nanosi štetu stablu.

Ova tehnika se često primjenjuje u voćnjacima sa šljivama, jabukama, kruškama, trešnjama različitih visina, višnjama i breskvama.Važno je naglasiti da je česta greška pri primjeni ove metode savijanje grana u obliku luka, što može dovesti do slabijeg porasta grane i pojave vodopija na mestu savijanja, ometajući pravilan razvoj krošnje.Voćnjaci koji zanemare ovu mjeru često se suočavaju sa problemima očenjivanja grana pod težinom roda u kasnijim godinama.