Koje se podloge preporučuju za kalemljenje raznih vrsta voća?

Mnogi budući voćari prije nego što podignu zasade, najviše se interesuju za vrstu voćke i sortu, a najmanje pažnje posvećuju vrsti i kvalitetu podloge. Podloga je osnovna komponenta voćke na koju se kalemi plemenita sorta. Može se proizvesti iz sjemena (generativno) ili vegetativnim putem. Generativno proizvedene podloge nazivamo divljačicama, dok vegetativno proizvedene nazivamo mladicama ili klonovima.Podloge se dijele po bujnosti na slabo bujne, srednje bujne i bujne, i značajno utiču na rodnost voćaka, ranije plodonošenje i kvalitet plodova. Zato je pri kupovini sadnica i zasnivanju zasada veoma važno pažljivo izabrati podlogu na koju je sorta kalemljena.

Podloga igra ključnu ulogu u prilagođavanju izabrane sorte različitim ekološkim i zemljišnim uslovima. Treba birati podloge koje se lako razmnožavaju, imaju dobar korijenov sistem, kompatibilne su sa željenim sortama i otporne su na temperaturne promjene, bolesti i štetočine. Pravilno odabrana podloga će omogućiti voćkama da bolje rastu i daju kvalitetnije plodove.

Za jabuku se koriste kržljave podloge, a za krušku dunja

Za gustu sadnju jabuka najbolje je koristiti podloge manje bujnosti, poznate kao kržljave podloge. Za špalirno gajenje jabuka preporučuju se tri vegetativne podloge: M-9, M-26 i M-106. Podloge M-9 i M-26 su slabo bujne i zahtijevaju potporu u vidu stubova i žica kako bi voćke stabilno rasle. S druge strane, podloga M-106 se dobro ukorenjava i može se koristiti za gušći zasad bez dodatne potpore.Kada je riječ o kruškama, najbolja podloga za špalirno gajenje je dunja. Međutim, pri kupovini sadnica krušaka morate obratiti pažnju na sorte koje nisu dovoljno kompatibilne sa dunjom. Neki rasadničari još uvek kaleme kruške direktno na dunju, što rezultira slabo bujnim i slaborodnim stablima koja su podložna bolestima i štetočinama, i koja se mogu osušiti nakon nekoliko godina.

Da bi se riješio problem nepodudarnosti, nepodudarne sorte krušaka sa dunjom treba kalemiti preko sorte posrednika. Najčešće se koristi stara sorta kaluđerka kao posrednik. Prvo se kaluđerka kalemi na dunju, a zatim se na kaluđerku kaleme željene plemenite sorte krušaka. Na taj način se dobijaju stabilne, rodne i zdrave sadnice.

Kajsija ima dug vijek trajanja na bjelošljivi

 Obično se kalemi na džanariku, ali takva stabla često nisu dugovečna i pate od apopleksije nakon sedam do osam godina, baš kada počinju pun rod. Zbog toga preporučujemo da koristite bjelošljivu kao podlogu, s kalemljenim mestom na visini od 80 do 100 centimetara.Sve sorte breskvi i nektarina kod nas se uglavnom kaleme na vinogradarsku breskvu, koja je dobro prilagođena našim uslovima.

Za šljive se većina sorti kalemi na džanariku, ali se sve više koriste posrednici kao što su požegača, stenlej i čačanska lepotica, što poboljšava vitalnost i rodnost stabala.

Kada je riječ o trešnjama, one se mogu kalemiti na generativne podloge poput divlje trešnje (vrapčara) i magrive, ali za guste zasade sve popularnije postaju vegetativne podloge kao što su gizela 5 i 6, koje omogućavaju bolju kontrolu rasta i rodnosti.

Orah se kalemi na sijancu običnog domaćeg oraha, dok se lijeska kalemi na sijancu mečije lijeske. Za bademe se najčešće koriste generativne podloge gorkog i slatkog badema, a povremeno i vegetativne podloge kao što je hibrid između breskve i badema GF-677, posebno u vlažnim i hladnijim područjima.

Na ovaj način se može osigurati da voćke budu zdrave, dugovječne i rodne, odabirom pravih podloga za kalemljenje.