Kako zaštiti zasade šljive od plamenjače?

U godini poput ove, obilne padavine mogu izazvati bolesti u zasadima šljiva. Bez odgovarajuće zaštite, može doći do značajnih oštećenja. Štete se manifestuju prijevremenim opadanjem lišća, što sprečava sazrijevanje plodova i smanjuje njihovu upotrebnu vrijednost. Pogođene voćke često ponovo puštaju lišće, što ih iscrpljuje, otežava sazrijevanje novih izdanaka i povećava njihovu osjetljivost na mraz.

Razvoju bolesti doprinose nestabilni vremenski uslovi

Povećana vlažnost vazduha i temperatura između 10 i 26*C stvaraju idealne uslove za razvoj patogena koji uzrokuju bolesti biljaka. U uslovima nestabilnog vremena sa čestim padavinama kiše i optimalnim temperaturama, biljke kao što su jabučasto voće mogu biti pogođene bolestima poput bakteriozne plamenjače, plamenjače i pepelnice. Ovi uslovi takođe pogoduju razvoju truleži plodova koštičavog voća.

Simptomi infekcije obično se prvo pojavljuju na lišću u obliku blijedožutih, okruglih pjega koje su nepravilno raspoređene. Vremenom, pjege se povećavaju u veličini i boje, postajući narandžasto-žute, a kasnije narandžasto-crvene. Na jednom listu može biti i do 150 ovakvih pjega. Kada bolest uzme maha, pjege se mogu spojiti, što dovodi do opadanja cjelokupne lisne mase. Oboljela stabla često izgledaju kao da su izložena jakom toplotnom udaru.

Mjere zaštite protiv plamenjače

Da bismo zaštitili šljive od bolesti koje uzrokuju patogeni, potrebno je primijeniti određene mjere. Prva ključna mjera je uklanjanje zaraženog opalog lišća sakupljanjem, spaljivanjem ili dubokim zaoravanjem. Ovo je važno jer patogeni mogu preživjeti u opalom lišću i tako ponovno zaraziti biljke.Druga bitna mjera je hemijsko suzbijanje patogena. Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanja šljiva, kako bi se lišće zaštitilo u ranim fazama rasta. Ako postoje povoljni uslovi za bolesti tokom vegetacije, šljive treba tretirati fungicidima više puta. Za ove svrhe se preporučuju fungicidi koji sadrže folpet, kaptan ili mankozeb.