Povrtarstvo

Koje su metode suzbijanja krompirove zlatice?

Uvoz i transport živih biljaka i usjeva širom svieta doprinose širenju invazivnih vrsta insekata, čineći globalizaciju ključnim faktorom u njihovom rasprostranjenju. Mnoge od tih vrsta, kao što su krompirova zlatica, porijeklom su iz Sjeverne Amerike ili Azije i pokazuju izuzetnu ekološku prilagodljivost, što im omogućava brzo širenje u novim staništima. U Evropi, krompirova zlatica se naselila nakon Drugog svetskog rata

Autor: Agronom Portal

Jun 24, 2024  12:00

0 123

Indetifikacija krompirove zlatice

Krompirova zlatica (Leptinotarsa decemlineata) je štetni insekt koji predstavlja značajan izazov za poljoprivredu, posebno za usjeve kao što su krompir (Solanum tuberosum) i paradajz (Lycopersicum esculentum). Odrasli insekti su karakterističnih dimenzija, dužine od 9 do 12 mm i širine od 6 do 7 mm, sa glineno žutom bojom pokrivača krila koju presjecaju 10 crnih pruga.Jaja krompirove zlatice su ovalnog oblika i variraju u boji od limun žute do narandžasto-crvene. Dužine su između 1,5 i 1,8 mm, sa ljepljivom površinom koje ženke polažu na poleđinu lišća. Larve ovog insekta se razvijaju na različitim temperaturama, što utiče na njihovu boju - crvene su pri nižim temperaturama, dok su žućkasto-crvene pri višim temperaturama. Karakterišu ih crne tačkaste linije duž strana tijela.

Krompirova zlatica preferira ishranu krompirom kao primarnom domaćinu, ali takođe napada paradajz, plavi patlidžan i duvan kao sekundarne domaćine. Njena sposobnost da se hrani različitim biljkama čini je posebno prilagodljivom i otpornom na promjene u okruženju.S obzirom na njenu štetnost i sposobnost brzog razmnožavanja, važno je prepoznati ovu štetočinu na vrijeme i primijeniti efikasne metode suzbijanja kako bi se zaštitili usjevi od potencijalnih šteta.

Životni ciklus krompirove zlatice

Krompirova zlatica (Leptinotarsa decemlineata) je štetočina koja se izuzetno dobro prilagodila poljoprivrednom okruženju, što je čini izazovnom za kontrolu. Njen životni ciklus je adaptiran na specifične uslove, sa naglaskom na prostornu i vremensku distribuciju potomstva.

Odrasli insekti prezimljavaju u zemlji, obično na dubini od 20 do 70 cm, pri čemu su plića zemljišta teža za njihovo zadržavanje u zimskim mjesecima. U proljeće, odrasli izlaze na površinu zemljišta od aprila do maja, pod uticajem temperature. Ponekad do 25% ovih buba može prezimiti dva puta, što dodatno komplikuje njihovu kontrolu.Intenzivnu ishranu odrasli insekti započinju nedugo nakon izlaska iz zemlje, a ženke počinju sa polaganjem jaja krajem aprila i početkom maja. Larve se izlegu nakon 4-15 dana i prolaze kroz nekoliko stadijuma prije nego što postanu odrasle jedinke. Sve faze ovog insekta, od larvi do odraslih, mogu naneti značajne štete usjevima.

Razlikujemo dvije generacije krompirove zlatice u godini. Ljetnje bube prve generacije koje se pojave kasnije, krajem avgusta ili početkom septembra, ulaze u zemlju za prezimljavanje bez polaganja jaja. Ova adaptacija omogućava njihovu opstojnost i dalje širenje u narednim godinama.

Za efikasnu kontrolu ove štetočine važno je pratiti njen životni ciklus i primjenjivati metode suzbijanja koje su usmjerene na ključne tačke njenog razmnožavanja i ishrane tokom sezone.

Zbog čega je krompirova zlatica jedna od najopasnijih štetočina?

Krompirova zlatica (Leptinotarsa decemlineata) predstavlja jednu od najopasnijih štetočina u poljoprivredi iz nekoliko ključnih razloga:

Prvo, ova štetočina je poznata po svojoj izuzetno brzoj reprodukciji. Populacija može dramatično porasti u samo nekoliko sezona, dostižući brojke koje se mjere stotinama ili čak hiljadama jedinki.Odrasli insekti krompirove zlatice su otporni na fluktuacije temperature i nisu ometani efektima različitih hemikalija. Ovo je posledica njihove sposobnosti da brzo razvijaju otpornost na insekticide. Zbog toga je važno primjenjivati hemikalije sa oprezom, kako bi se izbjegla ne samo otpornost, već i potencijalna šteta po ujsev i okolinu.

Krompirova zlatica može preživjeti i do nekoliko mjeseci bez hrane, a pojedine vrste imaju dug životni vek koji može trajati i do tri godine. Ova sposobnost preživljavanja i dug životni vijek dodatno otežavaju kontrolu nad njom.Njena adaptacija na različite metode suzbijanja je takođe impresivna. Prirodni neprijatelji, poput ptica i životinja, ne uspevaju efikasno da je kontrolišu zbog njenih boja i pruga koje upozoravaju na otrovnost. Ovo otežava primjenu bioloških metoda kontrole.Dodatno, krompirova zlatica može putovati na velike udaljenosti sa jakim vetrovima, što olakšava njeno širenje na nove lokacije i useve.Uz sve navedeno, važno je istaći da je krompirova zlatica razvila otpornost na veliki broj insekticida iz različitih hemijskih grupa, što zahteva stalno prilagođavanje i inovacije u tretmanima kako bi se održala njihova efikasnost.U borbi protiv krompirove zlatice, kombinacija različitih pristupa i tehnika često je neophodna da bi se postigli optimalni rezultati u zaštiti usjeva, uz minimalan uticaj na životnu sredinu.

Suzbijanje krompirove zlatice

Da bismo efikasno spriječili širenje i oštećenja od krompirove zlatice ključno je primijeniti niz preventivnih mjera i strategija suzbijanja.

Prvo, prostorna izolacija je od suštinskog značaja. Preporučuje se da novo polje krompira bude što dalje od prethodno zasađenih usjeva krompira, kako bi se smanjio rizik od kontaminacije novog područja odraslima koji prezimljavaju u zemlji. Ovaj pristup može značajno smanjiti početnu populaciju štetočina na novom polju.

Takođe, važno je redovno pregledati biljke i uklanjati jaja koja su položena na poleđini lišća. Uništavanje jaja sprečava razvoj naredne generacije larvi, smanjujući pritisak štetočina na usjev.

Rotacija useva je takođe ključna. Između sezona sadnje krompira, preporučuje se saditi druge vrste useva kako bi se prekinuo ciklus krompirove zlatice. Ovo smanjuje vjerovatnoću da će štetočine ostati na istom mjestu iz godine u godinu, što bi inače pogodovalo njihovom dugoročnom uspjehu i razmnožavanju.U poslednjih nekoliko godina, istraživanja su usmjerena na razvoj sorti krompira koje su otporne na krompirovu zlaticu. Ovo bi moglo biti značajno rešenje za dugoročnu zaštitu useva bez potrebe za intenzivnom upotrebom hemijskih sredstava.

Što se tiče suzbijanja krompirove zlatice, postoje različite metode. Na primjer, rastvor sode bikarbone se koristi za suzbijanje mlađih stadijuma larvi, dok se biološki preparati na bazi Bacillus thuringiensis specifično obraćaju larvama, ali ne deluju na odrasle jedinke ili jaja. Takođe, insekticidi kao što su Actara, Calypso, Proteus i drugi mogu biti efikasni, ali je važno rotirati aktivne sastojke kako bi se izbegao razvoj rezistencije.

Sve ove mjere treba primenjivati pažljivo i uz strogo poštovanje uputstava, kako bi se maksimizirala efikasnost u zaštiti usjeva od krompirove zlatice, uz minimalan uticaj na životnu sredinu.

Komentari

Trenutno nema komentara na ovom tekstu...