Povrtarstvo

Kako ukloniti leptira kupusara iz bašte?

U junu se u vrtu nalaze rane kupusnjače poput kupusa, karfiola, kelja i kelrabe. Istovremeno, obavlja se rasadjivanje jesenjih – kasnih kupusnjača koje će se kasnije berbu u jesen. Za uspješan uzgoj ovih povrtarskih vrsta ključni su redovno i obilno zalivanje, međuredna obrada zemlje te kontrola štetočina.

Autor: Agronom Portal

Jun 28, 2024  12:00

0 157

Koji su najčešći problemi u gajenju kupusnjača?

Kupusnjače često se suočavaju s problemima uzrokovanim puževima i pticama, koji mogu oštetiti mlade biljke, često napadajući listove ili čak čitave biljke. Dodatno, krilci i drugi podzemni insekti mogu naštetiti korijenju, što dovodi do brzog propadanja biljaka, posebno na jakom suncu. Insekti su čest problem, uključujući kolonije lisnih vaši, druge vrste insekata i gusjenice, koje mogu prouzrokovati ozbiljnu štetu.

Kako da prepoznamo štetu?

Kada je riječ o prepoznavanju štete na kupusnjačama, jedan od najčešćih problema su gusjenice leptira kupusara. Ove gusjenice su svijetlo zelene do plavičasto sive boje, što im omogućava da se savršeno kamufliraju sa bojom listova kupusa, čime su gotovo nevidljive. Nakon što se izlegu, gusjenice počinju da se hrane, što traje oko tri nedjelje. One prvo nanose štetu na rubovima listova, a zatim se oštećenje širi ka središnjem dijelu lista ili prema glavnim nervima.

Inicijalna šteta izgleda kao sitni tragovi na rubovima listova, ali kako gusjenice rastu, šteta se brzo širi. U kratkom vremenu, mlade biljke mogu biti potpuno ogoljene, ostavljajući ih bez lista za samo dan ili dva.

Kako bi se prepoznali ovi problemi na vrijeme, važno je redovno pregledavati biljke kupusnjača, posebno donje listove i rubove. Oštećenja treba tražiti kao sitne izgrebane tragove ili rupe na listovima. Pravovremena identifikacija omogućava brzu reakciju, kao što su primjena pesticida ili mehaničko uklanjanje gusjenica, što pomaže u zaštiti biljaka od daljeg napada i očuvanju prinosa.

Ko najčešće pravi probleme?

Odrasli insekti leptira kupusara (Pieris brassicae) pojavljuju se početkom aprila i ostaju prisutni u manjem ili većem broju sve do septembra. U tom periodu možemo primijetiti krupne leptire čije krila mogu biti bijele, svijetlo žute ili krem boje, sa crnom pjegom ili tamnim rubom. Ovi leptiri polažu jaja na biljke kupusnjače, gdje se izlegu zelene, tanke gusjenice koje brzo rastu.

Od trenutka polaganja jaja do završetka faze hranjenja gusjenica i njihove transformacije u leptira, prolazi oko mjesec dana. Gusjenice dostižu dužinu od 4 do 6 centimetara tokom svog razvoja. Ovaj ciklus aktivnosti leptira kupusara predstavlja ključni period za praćenje i kontrolu ove štetočine na biljkama kupusnjača u poljoprivrednom uzgoju.

Suzbijanje leptira kupusara

Kada je riječ o suzbijanju gusjenica leptira kupusara bez upotrebe pesticida i drugih hemijskih sredstava, organske mjere se mogu svesti na nekoliko koraka:

Preventivne mjere: Biljke kupusnjača se mogu saditi na uske leje koje se mogu prekriti mrežama ili agrotekstilom. Ovi materijali funkcionišu poput zaštitnog pokrivača koji čuva biljke od leptira i sprečava polaganje jaja na njih.

Postavljanje rastjerivača: Mogu se koristiti veštački leptiri napravljeni od plastičnog papira na tankoj žici. Ovi leptiri se postavljaju u velikom broju i na vjetru se pomjeraju, zbunjujući prave leptire i tjerajući ih da odu jer teritorija izgleda već zauzeto.

Poprašivanje pepelom od drveta: Biljke se svake nedjelje lagano poprašuju pepelom od drveta. Pepol se djelimično zadržava na listovima kupusnjača. Pepeo nije štetan za biljke, ali otežava leptirima polaganje jaja na tretirane listove, a gusjenice ne preferiraju hranjenje na biljkama sa pepelom.

Rastvor vode i ulja drveta Nim: Koristi se kao organski insekticid koji može zaštititi biljke od insekata koji se hrane listovima.

Sok od izmiksanog lista peršuna ili celera: Može se koristiti kao repelentno sredstvo za prskanje biljaka. Ovaj sok se mora nanositi jednom nedjeljno kako bi se održao efekat odvraćanja insekata.

 

Kada se odlučite da organski prskate kupusnjače bilo kojim sredstvom, važno je uzeti u obzir da kapljice tečnosti mogu skliznuti sa listova, čime se smanjuje efikasnost preparata. Da biste poboljšali adheziju preparata na listovima, preporučuje se dodavanje okvašivača u prskalicu.Jedan od efikasnih organskih okvašivača može biti mlijeko ili pivo. Preporučena mješavina je 2 decilitra (dcl) mlijeka ili piva na 10 litara vode. Ovi prirodni okvašivači pomažu da se kapljice tečnosti bolje zadrže na površini listova biljaka, što povećava efikasnost zaštite i smanjuje gubitak preparata na zemlji.

Dodavanje okvašivača je važan korak u primjeni organskih preparata za zaštitu kupusnjača, omogućavajući bolje pokrivanje biljaka i efikasniju borbu protiv štetočina.

 

 

 

Komentari

Trenutno nema komentara na ovom tekstu...