Gajenje i njegovanje rasada

U našem klimatu, gajenje biljaka je povezano s toplijim mjesecima, pa se rasad uzgaja u plastenicima radi kontrolisanja rasta i razvoja. Uspješnost uzgoja u ovom periodu utiče na izgled biljaka i njihovu sposobnost za ranije cvjetanje i visok prinos.

Objekti za proizvodnju rasada

Za proizvodnju rasada koriste se različiti tipovi zaštićenog prostora, poput plastenika pokrivenih najlonom ili tvrdih objekata s dodatnim elementima za zagrijavanje, osvjetljenje i ventilaciju. Plastenici omogućavaju kontrolu mikroklimatskih uslova kao što su temperatura, vlažnost vazduha, svjetlosni uslovi te upravljanje hranjivim materijama i zaštitom biljaka od bolesti, štetočina i korova.

Tvrdi objekti s dodatnim zagrijavanjem, osvjetljenjem i ventilacijom su optimalni za uzgoj rasada. Primjeri uključuju prilagodbu starih ormara s neon lampama, ventilatorima za cirkulaciju zraka te grijačima i termometrima za praćenje temperature. Ovi objekti omogućavaju ranu sjetvu i uzgoj osjetljivijih biljaka kao što su paprike.

Važno je osigurati optimalne uslove za svaku vrstu biljke, što može uključivati temperaturu oko 20*C, prilagođenu vlažnost vazduhai svjetlosne uslove. Vrijeme sjetve u zaštićenom prostoru prilagođava se klimatskim uslovima regije te vrsti biljke koja se uzgaja, bilo da su toploljubive biljke poput plodovitog povrća ili biljke s nižim zahtjevima prema temperaturi poput kupusnjača.

Oprema za proizvodnju rasada

Za početak uzgoja rasada potrebna je odgovarajuća oprema. Sjeme, supstrat i kontejneri su osnovni materijali. Preporučuje se kupovina sjemena i supstrata u poljoprivrednoj apoteci zbog kvaliteta, sterilnosti i zaštite od infekcija. Kontejneri mogu biti od plastike ili stiropora, dostupni u grupama po 100 ćelija ili kao pojedinačne posude različitih veličina.

Dodatna oprema uključuje lampe za osvjetljenje, reflektirajuće folije, termometar, ventilatore za cirkulaciju zraka, prskalice za zalijevanje, hidrometar za mjerenje vlažnosti zraka, grijač za održavanje optimalne temperature, te tajmere za regulaciju dnevnog i noćnog rada lampi. Ova oprema pomaže u kontroliranju uvjeta uzgoja rasada, osiguravajući im potrebnu svjetlost, toplinu i vlagu za zdrav rast i razvoj.

Postupak sadnje i zaštita  rasada

Nakon pripreme kontejnera i punjenja zemljom, duboko u sredini izradite rupe za sjeme, dubine 3 do 4 milimetra. U svaku rupu stavite jednu ili više sjemenki radi bolje klijavosti, a kasnije ostavite samo najjaču biljku. Zatim dobro zalijte. Za uspješno klijanje, održavajte konstantnu vlagu i temperaturu od oko 20*C držeći biljke u mraku. Nakon što se mlade biljčice pojave, treba ih premjestiti u zaštićeni prostor ili blizu prozora.

Za zaštitu rasada od štetočina i bolesti ključno je redovito osvjetljenje i preventivno tretiranje fungicidima svake 2 nedjelje kako bi se spriječilo gljivično oboljenje poput polijeganja rasada. Ako se primijete bijele vlaknaste tvorevine poput ljudske kose, to može ukazivati na prisutnost plijesni. Za rješavanje ovog problema, važno je osigurati dobru cirkulaciju vazduha i smanjiti vlažnost vazduha i supstrata. Takođe, treba paziti da zalijevanje bude umjereno kako bi se izbjegla pojava truljenja na prizemnom dijelu rasada.

Dodatno, rasad mogu napasti i insekti poput miševa, pa je važno pratiti stanje rasada i poduzeti mjere zaštite prema potrebi

Kaljenje,presađivanje i pikiranje rasada

Prije presađivanja rasada na stalno mjesto, potrebno je provesti proces kaljenja. Kaljenje je postupak prilagođavanja rasada na nove uvjete koji počinje otprilike 14 dana prije samog presađivanja. Rasad se postepeno izlaže jačem provjetravanju i snižavanju temperature u zemlji i vazduhu. Tokom kaljenja preporučuje se tretiranje rasada 0,5% otopinom kalijevog sulfata kako bi se pojačala njihova otpornost na nepovoljne uvjete, posebno niske temperature.

Kada rasad dostigne određenu fazu razvoja i dovoljno se iskalio, može se presaditi na stalno mjesto, bilo na otvorenom polju ili u plastenik. Prije same sadnje, važno je dobro pripremiti zemljište i zaliti ga. Sadnja se najčešće obavlja ručno, gdje se redovi označe i pripreme mjesta za svaku biljku.

Vrijeme sadnje na otvorenom polju ovisi o vrsti povrća i vanjskoj temperaturi. Na primjer, toploljubive vrste poput paradajza, paprike, krastavaca i lubenica mogu se saditi tek nakon prestanka prijetnje mrazom, obično krajem aprila ili početkom maja. Otpornije vrste poput kupusnjača mogu se saditi već sredinom marta.

Za pravilnu sadnju važno je osigurati čvrstu vezu između korijena i zemlje, što se postiže stiskanjem zemlje oko biljke i obilnim zalijevanjem odmah nakon sadnje. Ako dio biljaka ne uspije nakon 4-5 dana, prazna mjesta treba popuniti novim rasadom.

U ranim fazama proizvodnje rasada, često se koristi gusta sjetva koja zahtijeva kasnije pikiranje kako bi se osigurao odgovarajući prostor za svaku biljku. Pikiranje uključuje pažljivo vađenje rasada, skraćivanje glavnog korijena radi posticanja rasta bočnih korijena te presađivanje u pripremljene posude ili leje. Nakon pikiranja, biljke treba držati u sjenci nekoliko dana kako bi se spriječilo isparavanje i omogućilo im da se dobro primaju.

U nastavku razvoja pikiranog rasada, važno je redovito povećavati prostor između biljaka kako bi se osigurala optimalna osvijetljenost i spriječilo izduživanje biljaka.

Prije pikiranja, rasad se zalije i pažljivo vadi lopaticom kako bi se izbjeglo oštećenje korijenskog sastava. Svaka biljka se vadi sa što više zemlje. Glavni korijen se lagano skrati što potiče razvoj bočnih korijena. Pikiranje može obaviti pod prstom ili pomoću malog štapa (štapić debljine 1-1,5 cm), kojim se pravi rupa u zemljištu. Nakon sadnje, zemljište se lagano pritisne, poravna i zalije.

Nakon pikiranja, biljke treba držati u sjenci 3-4 dana kako bi se spriječilo suvišno isparavanje i kako bi se biljke bolje primile. Održava se visoka relativna vlažnost vazduha (85-90%) i temperatura zraka treba biti 5-6 °C niža od optimalne.

U daljem razvoju pikiranog rasada, povećava se prostor između biljaka (pomicanjem saksija), što poboljšava osvjetljenost i sprječava izduživanje biljaka.