Zašto paradajz cvjeta ali ne daje plod?

Povrtari se često žale da paradajz cvjeta, ali nema plodova. Mnogo je faktora koji dovode do ove pojave, i na svaki je potrebno obratiti pažnju.

Temperatura,vlažnost vazduha i ishrana

Paradajz je veoma osjetljiv na visoke temperature. Iako biljka može imati mnogo cvjetova, previsoke temperature, bilo u plasteniku ili na otvorenom, mogu spriječiti zametanje plodova. Konkretno, polen paradajza postaje sterilan već na temperaturama od 30 do 32ºC. U takvim uslovima, prisustvo oprašivača ne može pomoći. Zbog toga je ključno obezbijediti zasjenjivanje i rashlađivanje unutrašnjosti plastenika. Idealna temperatura za uspješan rast paradajza je između 20 i 25ºC.

Prevelika vlažnost je drugi značajan faktor. Vlažnost vazduha ne bi trebalo da prelazi 70%. Visoka vlažnost može izazvati sljepljivanje polena, što ga čini neklijavim. Pored toga, kondenzacija unutar plastenika stvara povoljne uslove za pojavu štetočina, što dodatno ugrožava biljke.

Nepravilna ishrana biljaka je takođe čest problem. Prekomjerna primjena azotnih hraniva može forsirati vegetativni rast, produžavajući period sazrijevanja već formiranih plodova i ometajući razvoj novih. Manjak bora je posebno kritičan, jer je bor odgovoran za oplodnju cvjetova. On pospješuje klijanje polena na žigu tučka, kao i formiranje plodova i sjemena. Dodavanje bora je neophodno, a najbrži način za to je folijarna primjena đubriva bogatog ovim elementom. Ne treba zaboraviti ni kalijum, koji je ključan za formiranje i dozrijevanje plodova.

Na plod utiču i štetni insekti kao i nedostatak oprašivača

Ova dva faktora često prolaze neprimijećeno, ali mogu značajno uticati na oplodnju cvjetova paradajza. Prvi faktor su insekti koji se ubušuju u cvjetove i hrane se njihovim djelovima. Tripsi su najčešći krivci za ovu pojavu. Otvor kroz koji ulaze je veoma mali, tako da je potrebno pažljivo posmatranje kako bi se otkrile male rupice na cvjetovima. Ovi insekti mogu ozbiljno oštetiti cvjetove, sprječavajući njihovu oplodnju.

Drugi faktor se tiče oprašivanja. Iako je paradajz samooplodna biljka, prisustvo oprašivača može znatno poboljšati oplodnju. Posebno su korisni bumbari, koji se često koriste u plastenicima. Postoje različite metode za podsticanje oprašivanja, uključujući korišćenje specijalnih zujalica i paketa sa bumbarima. U manjim plastenicima, efikasno može biti i lagano ručno protresanje biljaka, čime se oslobađa polen i povećava šansa za uspješnu oplodnju.

Vodite računa o zapercima

Uklanjanje zeperaka kod paradajza je važan korak u održavanju zdravog i produktivnog rasta biljke. Zaperci su bočni izdanci koji se razvijaju iz pazuha listova na stabljici paradajza. Ako se ne uklone, zaperci mogu intenzivno rasti, stvarajući bujan, metlasti grm. Ovi izdanci troše biljna hraniva koja su inače potrebna za cvjetanje i zametanje plodova. Takođe, gusto rastući grm može biti zagušen, što dovodi do formiranja manje cvjetova i sitnijih plodova.

Odlaganje cvjetanja i zametanja plodova je česta posledica prisustva velikog broja zaperaka. Biljka troši energiju na vegetativni rast umjesto na formiranje plodova, što može rezultirati manjim prinosom. Osim toga, zbog gustoće rasta, biljke su podložnije bolestima poput plamenjače. Loša ventilacija između listova može stvoriti povoljne uslove za razvoj ovih bolesti, što dodatno ugrožava biljke.Stoga je važno redovno uklanjati zaperke kako bi se održao balans između vegetativnog rasta i reproduktivnih procesa paradajza. Ovaj pristup ne samo da pomaže u formiranju zdravih plodova već i u očuvanju opšteg zdravlja biljke, smanjujući rizik od bolesti i osiguravajući veći i kvalitetniji prinos.