Kako spasiti rod krastavca od potencijalne plamenjače?

Plamenjača krastavaca, koju izaziva Pseudoperonospora cubensis, predstavlja najznačajniju bolest ove kulture, sposobnu da uništi čitav prinos krastavaca, kornišona, dinja i tikvica.Suprotno uobičajenom mišljenju da dugi sušni period sa visokim temperaturama nije povoljan za razvoj ove gljivice, stvarnost je potpuno drugačija.

Korovi i pojavljivanje bolesti

Za razliku od uzročnika plamenjače kod krompira ili vinove loze, kojima temperature iznad 30 stepeni ne odgovaraju, plamenjača krastavaca se najbolje razvija na visokim temperaturama uz jutarnju vlagu iz rose, posebno ako su oko biljaka prisutni korovi umjesto folije.Simptomi plamenjače uključuju pojavu okruglastih svijetlozelenih pjega na listovima, koje su oivičene nervaturom. Ove pjege brzo požute i šire se na cijeli list, čineći ga izgledom spaljenim.U roku od desetak dana, cijela biljka može biti zahvaćena i osušena. Ukoliko se formira neki plod, biće vodenast na spoju sa peteljkom i često deformisan.

Voditi računa o karenci preparata!

Ako se plamenjača pojavi neposredno pred berbu, proizvođači su pod dodatnim pritiskom jer je broj sredstava koja se mogu koristiti u tom periodu ograničen. Krastavci, posebno ako su dobro navodnjavani, brzo rastu i za jedan ili dva dana postaju preveliki za tržište koje preferira sitnije plodove, posebno kod kornišona.Zbog toga se često dešava da se stabljike krastavaca tretiraju fungicidima i do tri puta nedeljno kako bi se spriječila pojava bolesti. Međutim, ako se ne vodi računa o karenci, to može biti opasno za potrošače. Karenca fungicida koji se koriste kreće se od 3-7 dana, pa je važno pažljivo birati preparate.

Postoje i organska sredstva koja mogu preventivno delovati protiv plamenjače, kao što su domaće nekuvano mlijeko, soda bikarbona, jod, bijeli i crveni luk, supa od bršljena, maslačka. Ova sredstva mogu pomoći u sprečavanju nastanka bolesti ako se koriste na vrijeme.

Treba ukloniti donje listove

Kada se pojave simptomi plamenjače, nije potrebno paničiti, iako borba neće biti laka. Simptomi se prvo javljaju na najrazvijenijem donjem lišću jer je ono najbliže zemljištu i prvi je kontakt sa infekcijom. Najbolji korak je odsjeći te listove i odmah ih iznijeti iz bašte ili plastenika kako bi se spriječilo širenje zaraze na ostatak biljke.

Nakon rezidbe, biljke i zemljište oko njih treba prskati fungicidima ili organskim preparatima kako bi se zaustavila dalja infekcija. Idealno bi bilo da se na površini listova stvori zaštitni sloj koji će odbijati prodiranje gljivica. Za ovu svrhu mogu se koristiti kontaktni fungicidi ili organska rešenja poput mlijeka u kombinaciji sa sodom bikarbonom i jodom.

U Sjedinjenim Američkim Državama se često koristi kaolinska glina koja stvara film na površini listova, pružajući dodatnu zaštitu od gljivica.