Agronom je prvi poljoprivredni portal u Crnoj Gori fokusiran na širenju svijesti značaja poljoprivrede i agrokulturnog dobra.

KORISNIČKI NALOG

Povrtarstvo

Savjeti za uspješnu njegu paradajza: Kako do zdravog i obilnog uroda

Kao ključna kultura u svjetskoj poljoprivredi, paradajz predstavlja vitalnu komponentu u prehrambenom lancu, ali i izazov za mnoge poljoprivrednike zbog njegove osjetljivosti na štetnike, bolesti i nepovoljne uvjete okoline.

Savjeti za uspješnu njegu paradajza: Kako do zdravog i obilnog uroda

Autor: Agronom Portal

Maj 11, 2024  09:00

0 29

Paradajz, često nazivan "pomidor" ili "rajčica" u nekim dijelovima svijeta, jedno je od najvažnijih i najraširenijih povrća u globalnoj prehrambenoj industriji. Sa svojim sočnim plodovima crvene, žute, narančaste, ili čak zelenkaste boje, paradajz je ne samo ukusan sastojak mnogih jela, već i ključni izvor vitamina, minerala i antioksidansa. Njegova svestranost u kulinarstvu, zajedno s relativno jednostavnim uzgojem, čini ga omiljenim povrćem kako među komercijalnim poljoprivrednicima tako i među vrtlarima koji uživaju u uzgoju u vlastitim vrtovima.

Odabir sorti paradajza

Odabir sorti paradajza je ključni korak u uzgoju ovog povrća, budući da različite sorte imaju različite karakteristike koje utiču na njihovu prilagodljivost na specifične uslove uzgoja, otpornost na bolesti i štetočine, kao i konačan prinos. Stručna selekcija sorti, temeljena na detaljnoj analizi genetskih svojstava, agroekološkim uvjetima i tržišnim zahtjevima, ključna je za postizanje visoke produktivnosti i kvalitete plodova, kao i za optimizaciju profitabilnosti u komercijalnoj proizvodnji paradajza.

Bellarina: Ova sorta paradajza poznata je po svojim sočnim plodovima koji su odlični za svježu konzumaciju ili za pripremu umaka i salata. Karakterizira je visoka otpornost na bolesti, što je čini popularnim izborom među vrtlarima i komercijalnim uzgajivačima.

Roma: Sorta Roma, također poznata kao "italijanski" ili "šljivasti" paradajz, ima karakterističan oblik i mesnati plod. Ova sorta često se koristi za konzerviranje, sušenje ili kuvanje zbog svoje bogate arome i niskog sadržaja tekućine.

Beefmaster: Beefmaster je sorta paradajza koja proizvodi velike i mesnate plodove, idealne za sendviče, salate i grilanje. Ova sorta obično ima visok prinos i dobru otpornost na bolesti, što je čini popularnim izborom među komercijalnim uzgajivačima.

Ove su sorte samo neki od primjera paradajza koje uzgajivači mogu odabrati zavisno o njihovim preferencijama, potrebama tržišta i uslovima uzgoja. Važno je napomenuti da postoji mnogo više sorti paradajza dostupnih na tržištu, svaka s svojim jedinstvenim karakteristikama i prednostima.

Priprema tla

Priprema tla predstavlja temeljni korak u uzgoju paradajza, čija preciznost i stručnost direktno utječu na kvalitetu i obilje uroda. Ovaj proces obuhvaća niz aktivnosti, uključujući analizu tla radi određivanja njegovih fizikalnih, hemijskih i bioloških karakteristika, primjenu organskih gnojiva i komposta radi poboljšanja plodnosti i strukture tla, te osiguranje adekvatne drenaže kako bi se spriječila stagnacija vode i smanjio rizik od bolesti. Stručna priprema tla osigurava optimalne uslove za rast korijenovog sustava, apsorpciju hranjivih materija i vode, te potiče zdrav razvoj biljaka paradajza, što rezultira visokim prinosom i kvalitetom plodova.

Evo nekoliko ključnih aktivnosti za pripremu tla za uzgoj paradajza i kako se obavljaju:

Analiza tla: Prvi korak u pripremi tla je analiza tla radi utvrđivanja njegovih karakteristika poput pH vrijednosti, teksture, organske tvari i hranjivih sastojaka. To se obično radi uzorkovanjem tla s različitih mjesta na parceli i slanjem uzoraka u laboratorij za analizu.

Dodavanje organskih gnojiva i komposta: Na temelju rezultata analize tla, određuje se potreba za dodavanjem organskih gnojiva poput stajskog gnoja, komposta, ili druge organske materije koja će poboljšati plodnost tla i poboljšati strukturu tla. Organska gnojiva obično se ravnomjerno raspoređuju po površini tla prije obrade.

Obrada tla: Nakon dodavanja organskih gnojiva, tlo se obrađuje kako bi se omogućila bolja integracija gnojiva u tlo i poboljšala struktura. Obrada tla može uključivati oranje, frezanje ili kultiviranje, zavisno o veličini parcele i dostupnoj mehanizaciji.

Prilagođavanje pH vrijednosti tla: Ako je pH vrijednost tla izvan optimalnog raspona (obično između 6.0 i 7.0), moguće je prilagoditi pH dodavanjem kisjelih ili alkalnih materija poput sumpora. Ovo je posebno važno ako je tlo previše kisjelo ili alkalno jer to može ograničiti apsorpciju hranjivih materija.

Osiguranje drenaže: Dobro drenažirano tlo ključno je za uspješan uzgoj paradajza jer sprječava stajaću vodu koja može uzrokovati truljenje korijena i bolesti. Ako je tlo sklono zadržavanju vode, moguće je izgraditi odgovarajuće drenažne sisteme ili podignuti gredice kako bi se poboljšala drenaža.

Sadnja i razmak

Kada je riječ o sadnji paradajza, važno je pridržavati se optimalnog razmaka kako bi biljke imale dovoljno prostora za rast i razvoj. Preporučeni razmak između biljaka je 45-60 cm, dok se redovi mogu razmaknuti 60-90 cm kako bi se osiguralo pravilno prozračivanje.

Štetočine i bolesti

Zaštita od štetnika i bolesti predstavlja ključni aspekt u uzgoju paradajza, budući da paradajz kao biljka podložna je raznim štetnicima i bolestima koje mogu značajno utjecati na kvalitetu i količinu prinosa. Identifikacija, praćenje i suzbijanje štetnika poput lisnih uši, bijele mušice, crvenog pauka i tripsa, te bolesti poput plamenjače, pepelnice, bakterijskih i gljivičnih infekcija, ključni su koraci u održavanju zdravlja biljaka paradajza. Uz primjenu integriranog upravljanja štetočinama i bolestima koje uključuje preventivne mjere poput pravilne rotacije usjeva, primjene biljnih preparata i biološke kontrole, te selektivne upotrebe kemijskih pesticida kao posljednje mjere, moguće je učinkovito zaštititi usjeve od oštećenja i osigurati stabilan i kvalitetan prinos paradajza.

Zaštita od štetnika:

Lisne uši: Lisne uši su mali insekti koji se hrane biljnim sokovima, često se pojavljuju na donjoj strani listova paradajza. Da bi se riješili lisnih uši, možete koristiti prirodne metode poput prskanja sapunom za suđe ili insekticidima na bazi prirodnih sastojaka kao što je ulje crvenog papra.

Bijela mušica: Bijela mušica je mala bijela ili žuta mušica koja se hrani sokovima biljaka i ostavlja ljepljive tragove na listovima. Suočavanje s bijelom mušicom može uključivati upotrebu ljepila za mušice, prirodnih predatora poput bubamara ili paukova grinja te primjenu pesticida ako je infestacija teža.

Crveni pauk: Crveni pauk je mikroskopski pauk koji se hrani biljnim sokovima i uzrokuje smeđe mrlje i žućenje na listovima. Kontrola crvenog pauka uključuje održavanje visoke vlažnosti zraka, prskanje biljaka vodom kako bi se isprali paukovi i primjenu prirodnih predatora poput grinja ili korisnih insekata.

Tripsi: Tripsi su mali insekti koji se hrane biljnim sokovima i mogu uzrokovati oštećenja na lišću i plodovima. Suočavanje s tripsima može uključivati upotrebu ljepila za insekte, postavljanje plavih ili žutih ljepljivih ploča kako bi se uhvatile odrasle jedinke, te primjenu prirodnih predatora kao što su bubamare ili grinja.

Zaštita od bolesti:

Plamenjača: Plamenjača je gljivična bolest koja se manifestira kao smeđe mrlje na listovima paradajza i može uzrokovati propadanje biljaka ako se ne liječi. Prevencija plamenjače uključuje održavanje dobre cirkulacije zraka između biljaka, izbjegavanje navodnjavanja lišća, te primjenu fungicida ili bakrenih preparata ako je potrebno.

Pepelnica: Pepelnica je još jedna gljivična bolest koja se manifestira kao bijela ili siva praškasta prevlaka na listovima i stabljikama paradajza. Za suzbijanje pepelnice može se koristiti prskanje sumporom ili fungicidima na bazi bakra, kao i održavanje dobrog zračenja i cirkulacije zraka.

Bakterijske infekcije: Bakterijske infekcije paradajza mogu uzrokovati trulež plodova ili smeđe mrlje na lišću i stabljikama. Za sprečavanje bakterijskih infekcija preporučuje se održavanje čistoće oko biljaka, izbjegavanje prekomjernog zalijevanja i primjena bakrenih fungicida prema potrebi.

Gljivične infekcije: Osim plamenjače i pepelnice, paradajz je osjetljiv i na druge gljivične infekcije poput antraknoze ili fusarioze. Suočavanje s gljivičnim infekcijama može uključivati primjenu fungicida, izbjegavanje prenatrpanih sadnjišta i rotaciju usjeva kako bi se smanjila akumulacija patogena u tlu.

Kontinuirano održavanje biljaka, uključujući pravilno zalijevanje, podvezivanje i rezidbu, ključno je za postizanje zdravog i obilnog uroda paradajza. Redovito uklanjanje bolesnih ili oštećenih listova te osiguravanje pravilne potpore plodovima poboljšava kvalitetu i prinos.

Komentari

Trenutno nema komentara na ovom tekstu...