Zaštita voćnjaka od žilogriza

Žilogriz (Capnodis tenebrionis) je štetni insekt koji se obično susreće na području mediteranskih zemalja. Poslednjih godina, usljed promjena klime, pojavljuje se i na našim prostorima u većem broju.Ova štetočina napada koštičavo voće. Najviše su ugrožene višnja, trešnja, šljiva, kajsija i breskva. Insekt nanosi štete koje suše voćku i tako direktno utiče na prinos.Jedan od razloga zašto insekt napada voće može biti povećanje temperature i godine sa malo padavina, dok je drugi razlog taj što se povećao broj zapuštenih voćnjaka, koji su izvori širenja zaraze u velikom broju.

Larva žilogriza ima specifičan izgled, koji se ponekad naziva i topuzasti oblik. Ima jasno izražena usta crne boje dok je ostatak tijela blijedo žute boje. Mogu narasti do dužine od sedam centimetara.Jaja žilogriza bijele su boje i imaju ovalan oblik. Dužina im je od jednog do 1,5 milimetra. Larve iz položenih jaja izlaze nakon 10 do 20 dana, u zavisnosti od vremenskih uslova.U proljeće ženke počinju tokom marta da se hrane na travama, a u periodu kad krene vegetacija, počinje se najčešće hraniti na višnji. Nakon parenja, ženka jaja polaže početkom juna meseca. Mužjaci nakon što oplode ženku uginu.

Jedna ženka može položiti od 200 do 350 jaja u jednoj sezoni. Ovaj veliki broj jaja uspijeva se razviti jer ženka ih polaže parcijalno u zemlji. Tokom sezone, jaja žilogriza razvijaju se i sazrijevaju unutar ženke, i kad se dostigne određeni broj, ona se spušta na zemlju i polaže ih. Nakon toga vraća se na stablo i nastavlja s ishranom. Taj proces se ponavlja svakih nekoliko dana, sve dok se ne položi cijela količina jaja, što može potrajati do tri mjeseca.Mjesto gdje će smjestiti jaja je obično korijenov vrat voćke ili zemljište oko nje, ali ne dalje od 30 centimetara. Kada se larve izlegu, brzina njihovog razvoja traje do dvije godine, nakon čega prelaze u fazu lutke, a zatim i postaju odrasli insekti.Žilogriz može prezimjeti u obliku larve ili kao odrastao insekt. Za uspješno suzbijanje, važno je poznavati ciklus razvoja i odabrati optimalno vrijeme za pokretanje akcije.

Načini suzbijanja ove štetočine 

U borbi protiv žilogriza (Capnodis tenebrionis), ključno je primijeniti raznovrsne metode suzbijanja kako bi se zaštitili voćnjaci i osigurali zadovoljavajući prinosi. Ovaj štetni insekt, koji je u proteklim godinama pojačano prisutan i na našim prostorima, predstavlja ozbiljnu prijetnju voćarskoj proizvodnji.Jedna od ključnih preventivnih mjera je uklanjanje ženki kako bi se spriječilo polaganje jaja. Takođe, važno je uništiti jajašca koja se nalaze u zemljištu oko voćaka uz pomoć zemljišnih insekticida. Prije primjene ovih aktivnosti, preporučuje se priprema zemljišta putem frezanja ili uklanjanja trave kako bi se osigurali optimalni uslovi za djelotvorno suzbijanje.Kod mlađih stabala, efikasna metoda može biti postavljanje folija ispod njih kako bi se odrasli insekti uklonili s voćke, smanjujući tako njihovu populaciju.

Važna preventivna mjera je i uklanjanje zapuštenih voćnjaka koštičavog voća, jer takva područja često služe kao izvori infekcije za okolne voćnjake.

Agrotehničke mjere, poput navodnjavanja tokom sušnih razdoblja, takođe mogu biti korisne u sprječavanju infekcije. Ako preventivne mjere nisu dovoljne, mehaničko uklanjanje odraslih jedinki može biti neophodno.

Hemijska zaštita se može sprovoditi primjenom insekticida u zemljište radi zaštite od larvi, kao i prskanjem krošnje sredstvima kao što su Mospilan, Actara ili Confidor tokom ljeta. Nakon berbe, preporučuje se ponoviti tretman sredstvima poput Kozma, Pyrinex ili Radara radi zaštite voćnjaka od daljnjih infekcija.