Primjena pepela u bašti - zašto je dobar i kako se koristi

Proljećne padavine i hladnoća ovogodišnje godine donijele su dodatne izazove za poljoprivrednike, produžavajući sezonu grijanja i prolongirajući termine sadnje i sjetve. U takvim okolnostima, mnogi su se suočili s poteškoćama na terenu, dok su se trudili da odrade osnovne agrotehničke mjere.

Iako su ti izazovi neizbježni, poljoprivrednici su, kao uvijek, pokazali svoju sposobnost prilagođavanja i kreativnosti. Jedan od resursa koji se može iskoristiti u ovakvim situacijama je pepeo koji nastaje kao nusproizvod sagorijevanja drveta, često korištenog kao ogrev u ruralnim područjima.

Pepeo je bogat hranjivim materijama i elementima koji su bitni za rast i razvoj biljaka. Kalcijum, magnezijum, kalijum i mikroelementi prisutni u pepelu čine ga vrijednim dodatkom za tlo. Naročito je koristan za gajenje kultura poput paradajza, krompira, paprike i patlidžana.

Jedna od prednosti pepela je i njegova sposobnost neutralizacije kiselog tla, čime se poboljšava pH vrijednost i omogućava bolji rast biljaka. Međutim, važno je da se pepeo pažljivo dozira, kako ne bi došlo do prekomjerne alkalizacije tla, što može imati negativne posljedice po biljke.

Uz to, pepeo se može koristiti i kao sredstvo za zaštitu biljaka od štetočina. Naime, raspršivanjem pepela oko biljaka može se stvoriti barijera koja odbija puževe i druge štetočine.

Osim u biljnoj proizvodnji, pepeo nalazi primjenu i u živinarstvu. Na farmama se često koristi za suzbijanje parazita kod živine, dok se u ishrani pilića može dodati kao izvor minerala.

Iako su izazovi na početku sezone ove godine donijeli određene poteškoće, poljoprivrednici su pokazali da su spremni da se prilagode promjenljivim uslovima i koriste raspoložive resurse na najbolji mogući način.